Pokrajine Irana

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).

Administrativna historija

Starovjekovna administracija

Glavni članak: Satrapija

Srednjovjekovna administracija

Glavni članak: Atabeg

Novovjekovna administracija

Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:

Iranska upravna podjela 1908. g.
Pokrajina				Zavisni teritoriji
1	Arabistan i Bahtijari	14	Kamsa	1	Asadabad
2	Astarabad i Gorgan	15	Har	2	Damavand
3	Azarbajdžan	16	Horasan	3	Firuzkuh
4	Fars	17	Kom	4	Džozihikan
5	Giro	18	Kurdistan	5	Kangavir
6	Gilan i Tališ	19	Luristan i Burudžird	6	Natanz
7	Hamadan	20	Mazandaran	7	Tarum Ulija
8	Irak, Gulpajgan i Hunsar	21	Nihavand, Malajir i Kamira	8	Harakan
9	Isfahan	22	Sava
10	Kašan	23	Samnan i Damgan
11	Kazvin	24	Šahrud i Bostam
12	Kerman i Balučistan	25	Teheran
13	Kermanšah	26	Zirind i Bagdadi Šahsivinz

U prvoj polovici 20. vijeka pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:

Br.	Iranske pokrajine 1940-ih
1	Ardalan
2	Azarbajdžan
3	Balučistan
4	Fars
5	Gilan
6	Perzijski Irak
7	Horasan
8	Huzestan
9	Kerman
10	Laristan
11	Luristan
12	Mazandaran

Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

Br.	Iranske pokrajine 1950. g.
1	Gilan
2	Mazandaran
3	Istočni Azerbajdžan
4	Zapadni Azarbajdžan
5	Kermanšah
6	Huzestan
7	Fars
8	Kerman
9	Horasan
10	Isfahan

Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

Današnja administrativna struktura

Iranske pokrajine
Alborz Ardabil Bušeher Čahar-Mahal i Bahtijari Isfahan Fars Gilan Golestan Hamadan Hormuzgan Ilam Kerman Kermanšah Huzestan Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Kurdistan Luristan Markazi Mazandaran Kazvin Kom Razavi Horasan Semnan Sistan i Balučistan Teheran Jazd Zandžan Sjeverni Horasan Južni Horasan Zapadni Azarbajdžan Istočni Azarbajdžan Kaspijsko jezero Perzijski zaljev Turkmenistan Afganistan Pakistan Azerbajdžan Armenija T u r s k a Irak Kuvajt Saudijska Arabija

Popis pokrajina


Pokrajina	Glavni grad	Površina	Stanovništvo	Gustoća (st./km²)	Broj okruga	Bilješke
Alborška pokrajina	Karadž	5833 km²	2,289.375	392,5 st./km²	4	Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom Teheranske pokrajine.
Ardabilska pokrajina	Ardabil	17.953 km²	1,228.000	68,4 st./km²	9	Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine Istočni Azarbajdžan.
Bušeherska pokrajina	Bušeher	27.653 km²	886.267	32 st./km²	9	Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se do 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).
Čahar-Mahal i Bahtijari	Šahrekord	16.332 km²	842.002	51,6 st./km²	7	Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila dijelom Isfahanske pokrajine.
Fars	Širaz	133.100 km²	4,528.514	34 st./km²	23	Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.
Gilan	Rašt	14.042 km²	2,381.063	169,6 st./km²	16	Prvotno je sadržavala današnju Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.
Golestan	Gorgan	20.195 km²	1,617.087	80,1 st./km²	11	Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad, Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.
Hamadanska pokrajina	Hamadan	19.368 km²	1,674.595	86,5 st./km²	8	Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Hormuzgan	Bandar Abas	70.697 km²	1,062.155	15 st./km²	11	Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977. godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i otoci Omanskog zaljeva).
Huzestan	Ahvaz	64.057 km²	4,274.979	66,7 st./km²	23	Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
Ilamska pokrajina	Ilam	20.133 km²	548.787	27,3 st./km²	8	Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Isfahanska pokrajina	Isfahan	107.027 km²	4,559.256	42,6 st./km²	22	Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Istočni Azarbajdžan	Tabriz	45.491 km²	3,603.456	79,2 st./km²	19	Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan
Jazdska pokrajina	Jazd	129.285 km²	958.323	7,4 st./km²	10	Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986. pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i veliki horasanski okrug Tabas.
Južni Horasan	Birdžand	95.385 km²	600.568	6,3 st./km²	8	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.
Kazvinska pokrajina	Kazvin	15.549 km²	1,143.200	73,5 st./km²	5	Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.
Kermanska pokrajina	Kerman	180.836 km²	2,947.345	16,3 st./km²	20	Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.
Kermanšaška pokrajina	Kermanšah	24.998 km²	1,938.060	77,5 st./km²	14	Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine nosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad	Jasudž	16.249 km²	634.299	39 st./km²	5	Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do 1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje
Komska pokrajina	Kom	11.526 km²	1,064.546	92,4 st./km²	1	Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom Teheranske pokrajine.
Kurdistanska pokrajina	Sanandadž	28.203 km²	1,440.158	51,1 st./km²	10	Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan
Luristan	Horamabad	28.294 km²	1,716.527	60,7 st./km²	10	Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.
Markazi	Arak	29.130 km²	1,326.826	45,5 st./km²	11	Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986. godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.
Mazandaran	Sari	23.756 km²	2,823.606	118,9 st./km²	16	Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Golestan, Markazi i Semnan.
Razavi Horasan	Mašhad	118.854 km²	5,593.079	47,1 st./km²	26	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Semnanska pokrajina	Semnan	97.491 km²	589.742	6 st./km²	5	Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986. godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Sistan i Balučistan	Zahedan	181.785 km²	2,290.076	12,6 st./km²	14	Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Balučistan i Sistan.
Sjeverni Horasan	Bodžnurd	28.434 km²	811.572	28,5 st./km²	7	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Teheranska pokrajina	Teheran	12.981 km²	12,505.741	963,4 st./km²	13	Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.
Zandžanska pokrajina	Zandžan	21.773 km²	970.946	44,6 st./km²	7	Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Zapadni Azarbajdžan	Urmija	37.059 km²	2,873.459	77,5 st./km²	17	Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja
Iran	Teheran	1,628.750 km²	70,495.782	43,3 st./km²	369